Pitanje onečišćenja vodenih tokova, jezera i mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u našim vodenim tokovima i jezerima te svjetskim morima i okeanima glavni je problem za biljni i životinjski morski svijet, ali i uzrok jedne od mogućih budućih kriza u morima i okeanima. Mikroplastika prijeti životinjama iz naših potoka, rijeka i jezera kao i morskim životinjama poput morskih pasa, kitova i raža, a najviše onima koje se hrane filtriranjem vode. One svaki dan progutaju na hiljade metara vode s ciljem prikupljanja planktona, a tada progutaju i mikroplastiku.

Šta je mikroplastika

Mikroplastika označava sitne komadiće plastike u veličini manjoj od 5 milimetara, a koji su nastali raspadanjem većih komada plastike. Onečišćenje mikroplastikom zahvatilo je sve vodene površine u našoj prirodi, ali i polja i hranu. Glavni razlog onečišćenja je velika količina plastičnog otpada koja svake godine dospijeva u vodene površine. Riječ je o količini od 5 do 12 miliona tona plastike svake godine koja se s vremenom nakupila na više od 150 miliona tona otpada. Naučnici upozoravaju da bi, ako se nastavi ovim tempom, do 2150.-te godine u vodenim površinama bilo jednako plastike koliko i riba.

Razgradnjom većih plastičnih predmeta poput bočica za vodu, vrećica, raznih igračaka i ambalaže hrane nastaje mikroplastika. No, iako ljudskom oku nevidljiva, mikroplastika ne nestaje razgradnjom, ona se samo usitni na manje komadiće. Upravo kao takva, predstavlja veliki problem za ribe i ostale morske životinje jer tada je ona dovoljno mala da je mogu konzumirati manje morske životinje. Kroz hranidbeni lanac, kada veće morske životinje pojedu manje, ona dolazi i u njihov probavni sistem i čini mu štetu.

Još uvijek nije do kraja istraženo kakav uticaj konzumiranje riba onečišćenih mikroplastikom ima po zdravlje ljudi, no jasno je da mikroplastika uzrokuje neplodnost kod nekih morskih životinja, a druge ugibaju zbog pothranjenosti, budući da unose u organizam plastiku umjesto hranjivih tvari.

Rješavanje problema mikroplastike

Problem mikroplastike u vodenim površinama prepoznala je i Evropska Komisija. Ona se posvetila radu na pronalaženju najboljih strategija kojima bi se očuvalo i zaštitilo mora, okeane i kopno. Osmišljena je evropska strategija koja bi trebala postepeno smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike. Njome je određeno da do 2030. godine sva plastična ambalaža mora biti pogodna za recikliranje.

Posljednjih nekoliko decenija u svijetu je porasla proizvodnja plastike, a gledajući svjetski nivo, ona čini oko 85% morskog otpada.

Budući da su njezini troškovi proizvodnje niski, a karakterizira je velika kvaliteta, čvrstoća i izdržljivost, često se koristi i lako mijenja kada izgubi funkciju. A tada veliki dio nje završi u našim potocima, rijekama, jezerima, morima i okeanima. Naime, plastika u 80% slučajeva dospijeva u mora i okeane s kopna, a samo u 20% s brodova.

Glavni problem uz usitnjavanje plastike koja je u morima i okeanima stara i do nekoliko desetaka godina su i virusi i bakterije te teški metali koji se na njoj talože. I oni mogu ući u organizam morskih životinja.
U rješavanje problema mikroplastike mora se doslovno uključiti cijeli svijet, sve države. On se ne može rješavati nacionalno, već mora biti globalni problem svih nas.

Naša kompanija kroz svoj rad svakim danom preduzima sve korake da se bori s problemima koje nosi mikroplastika u našoj okolini uključujući aktivno širenje svijesti ljudi o istom.