Svjesni smo da civilizacija koju je čovjek stvorio znatno utiče na životnu sredinu.  Taj uticaj uglavnom je negativan. Dovodi do višestrukog onečišćenja okoline, uništavanja prirode i istrebljenja biljnog i životinjskog svijeta. Iako uglavnom mislimo da je to boljka modernog svijeta, čovjek je onečišćavao svoju okolinu od početka civilizacije, otkako je podigao prve gradove i počeo iskorištavati zemljine resurse za svoje preživljavanje i razvoj. Isto je i s onečišćenjem zraka. Ono nije započelo pojavom automobila i velikim iskorištavanjem fosilnih goriva, započelo je mnogo ranije.

Posljedice onečišćenja zraka spominjale su se još u antičko doba. Tadašnji Rimljani govorili su o nečistom, smrdljivom zraku u gradovima, a što je bilo posljedica mirisa otpadnih voda i dima od loženja. Industrijskom revolucijom, gradove je počeo zagađivati dim od loženja uglja, kao glavnog goriva koji je pokretao vozove i zagrijavao stanove i kuće. Kasnije, razvojem automobilske industrije, ugalj su zamijenili u velikoj mjeri nafta i njeni derivati koji su postali nova vrsta zagađivača. Ali ne i jedini.

Zagađenju koje stvara izgaranje fosilnih goriva danas možemo pribrojati još mnogo izvora. To je izgaranje raznih gasova, poput freona, metana i sl., izgaranje hemikalija, smeća, kao i ogromno industrijsko zagađenje. Tu je i onečišćenje koje dolazi zbog moderne poljoprivrede pune pesticida i ostalih hemikalija, ali i ono iz mesne industrije. Istraživanja su pokazala da veliki postotak onečišćenja dolazi upravo od prekomjernog broja krava koje se uzgajaju zbog mesa, a čiji probavni sistem u atmosferu ispušta ogromne količine metana.
Osim toga, moderno doba donijelo nam je i još jednu vrstu onečišćenja zraka – ono radioaktivno.

Prirodni zagađivači zraka

Zagađenju zraka koje je čovjekova krivnja, treba pripojiti i prirodno zagađenje. Prirodna zagađenja zraka su ona kojima su uzrok neki prirodni izvori. Među velikim zagađivačima ove vrste su npr. vulkani koji ispuštaju pepeo, dim i razne gasove, tu je i dim od požara, velika koncentracija peludi od biljnog svijeta, metan i ostali gasovi koje ispuštaju životinje i još mnogo toga.

Ali to su zagađenja koje bi priroda mogla sama „filtrirati” i ona sama ne bi dovela do značajnijih promjena u sastavu zraka kojeg udišemo. Ne u onoj mjeri u kojoj to čini zagađenje koje je napravio čovjek.
Posljedice onečišćenja zraka

Veliko onečišćenje zraka s kojim smo danas suočeni ima značajne posljedice ne samo na ljude, nego na cijelu planetu. Ako govorimo samo o zdravstvenim tegobama, to su razvoji mnogih bolesti od kojih pati sve veći broj populacije. Za početak to su alergije i bolesti disajnih sistema, koje mogu varirati od astme do tumora. Osim toga, posljedice mogu biti i trenutne, a ispoljavaju se kao vrtoglavica, glavobolja, crvenilo očiju, kašalj, teško disanje i sl.

Osim zdravstvenih problema ljudi, onečišćenje zraka čini velike promjene i na planeti. Onečišćenje dovodi do zagrijavanja atmosfere, što za rezultat ima topljenje polarnih kapa, porasta nivoa vode, smanjenja slaniteta mora itd. Sve to dovodi do većeg isparavanja vode u atmosferu zbog čega se mijenja i klima te imamo sve više velikih oluja, tornada i uragana, zime su sve hladnije, a ljeta sve više topla. Vremenske prilike na našoj planeti postaju sve ekstremnije. To dovodi do poplava, suša, velikih požara, a koji uništavaju biljni i životinjski svijet, a time i ljudske zajednice. Dolazi do većih epidemija bolesti, ali i gladi i žeđi. Uništava se biljni pojas, a mnoge životinje postaju ugrožene vrste. 

U prirodi je sve povezano i ako poremetimo sklad, možemo očekivati neugodne posljedice. Upravo to se i dogodilo, promijenili smo sastav zraka, zagrijali atmosferu i posljedice koje slijede bit će veoma loše i za ljude i za čitavu prirodu. Ono što sada možemo učiniti je smanjiti to zagađenje i barem se potruditi ispraviti štetu. Zato umjereno zagađujte ako se već mora, apelujte na državu i industriju da smanji emisije ispuštanja štetnih tvari u zrak i sadite stabla drveća jer su ona naš najveći saveznik u pročišćenju zraka.